Krizanteme i svijeća
Svi Sveti
2 slike · Teme
Katolička Crkva 1. studenoga slavi svetkovinu Svih svetih, u hrvatskim govornim inačicama poznatu i kao Sisveti, Sisvete ili Sesvete. U hrvatskom je kalendaru to državni blagdan i neradni dan.
Crkva od svojih početaka jednom godišnje slavi sve svoje mučenike, a prvi zabilježeni tragovi blagdana Svih svetih sežu u 4. stoljeće. Papa Bonifacije IV. posvetio je 13. svibnja 609. ili 610. godine rimski Panteon kao crkvu Blažene Djevice Marije i svih mučenika, a dan posvete postao je poslije svetkovina Svih svetih. Papa Grgur III. utemeljio je 741. godine u bazilici svetoga Petra oratorij posvećen, među ostalima, „na čast svih svetih", a 835. godine dekretom pape Grgura IV. blagdan se počinje slaviti 1. studenoga u cijeloj Crkvi. Razlog je bio praktičan: 13. svibnja hodočasnike su na putu u Rim zadržavali poljoprivredni radovi, a početkom studenoga poslovi na polju prestaju. Dan kasnije, 2. studenoga, slavi se Dušni dan, spomen svih vjernih mrtvih, koji se u Clunyju slavi od 10. stoljeća.
Na svetkovinu Svih svetih misna su čitanja iz Knjige Otkrivenja (7,2-4.9-14), Prve poslanice svetoga Ivana (3,1-3) i Matejeva evanđelja (5,1-12a), blaženstava. Zborna molitva toga dana moli: „Svemogući vječni Bože, danas zajedno slavimo zasluge svih svetih. Molimo te: što je više zagovornika, udijeli nam i veće obilje svoga milosrđa." Svi sveti jedan je od četiriju zapovijedanih blagdana u Hrvatskoj, uz Božić, Tijelovo i Veliku Gospu, pa vjernici toga dana dolaze na misu. Crkva toga dana ne slavi mrtve nego sve svece, proglašene i neproglašene, a među njima su i ljudi koje nitko nije stavio na oltar, a živjeli su po evanđelju. Molitve na groblju služe se i za Svi svete i za Dušni dan, jer se ta dva dana drže zajedno, ali 1. studenoga nije dan žalosti: liturgija toga dana usmjerena je slavlju.
U narodu je blagdan vezan uz obilazak grobalja: pale se svijeće i lampioni, na grobove se nose krizanteme, a obitelji grobove uređuju danima prije. Krizanteme se nose jer simboliziraju besmrtnost i vječno sjećanje, a svijeća je svjetlost vjere i vječnoga života, pa se groblja na te dane pretvaraju u more svjetla. U hrvatskim govornim inačicama dan se zove Sisveti, Sisvete ili Sesvete. Mnogi, osobito u seoskim sredinama, 1. studenoga odijevaju crninu, iako taj običaj po svojoj naravi pripada Dušnom danu, jer Svi sveti traže boje života, a ne boje smrti. Blagdan je neradni dan, pa su ulice mirne, a obitelji se tog dana okupljaju na grobovima svojih najdražih.
